Tekija u Kaćunima najveća je građevina takve vrste na Balkanu. Nazvana je po šejhu Mesudu Hadžimejliću (1937-2009.) Porodica Hadžimejlić je odigrala veliku ulogu u očuvanju nakšibendijske tradicije u Bosni koja potiče iz ogranka Husein-babe Bosnevija, drugog poglavara.
Podijeljena je na tri dijela, tačnije tri sprata, a na svakom je zasebna ustanova. Klinika Hadžimejlić, opremljena savremenom opremom, smještena je na prvom spratu. Drugi sprat rezerviran je za hastahanu (tur. Bolnica) Mesudija, centar u kojemu je naglasak stavljen na odvikavanje od poroka, kao i na liječenje duševnih bolesti. I na samom vrhu je tekija. Mirna i tiha.
Mjesto za sve koji žele uputiti dove Milostivom Allahu. Obiluje zanimljivim detaljima kao što su levhe, staro bakreno posuđe, vrijedne knjige i dr. Ono što je ipak najzanimljivije jesu djela kaligrafske umjetnosti neprocjenive vrijednosti. Većinu levhi je slikao sin šejha Mesuda, doktor kaligrafije Ćazim Hadžimejlić.
Sa Mesudijom, u Kaćunima se nalazi i poliklinika porodice Hadžimejlić, što pokazuje da davni primjer Hadži Sinanove tekije, koja je služila kao mjesto okupljanja intelektualne elite i koja je imala bolnicu ni danas nije stvar prošlosti. Neobična arhitektura tekija ostaje kao upečatljiva slika u panorami ovog mjesta.
Organizacija prostora tekije ima snažno simboličko značenje. Na prizemlju se nalazi se poliklinika (opća labaratorija, ginekologija, stomatologija, opća praksa, interna medicina, neuropsihijatrija, pedijatrija, ultrazvučna, dijagnostika, apoteka). Na prvom i drugom spratu se nalaze musafirhana, kancelarije i prostrani hol, a na trećem spratu je tekija. Od nižeg ka višim spratovima, pažnja se od fizičkog usmjerava prema duhovnom. Treći sprat je mjesto zikra, molitve i upućenosti Bogu. Biser u kaćunima, koji je za mnoge možda još uvijek nepoznanica razbija sve predrasude o tome da je mistična spoznaja jedino što je svojstveno za sufijski put. Sufije su i danas jedni od najobrazovanijih članova jednog društva, te iako je zlatno vrijeme Hadži Sinanove tekije odavno davna prošlost, vrijeme višestrukog značaja sufizma u našoj zemlji je sigurno još uvijek vrijeme u kojem živimo.
Dan tekije obilježava se s prvim danom proljeća, 21. marta (Sultan navruz) i tada se okupi više hiljada vjernika. Taj je dan predviđen posebni program koji počinje u podne, a završava u rane jutarnje sate, tačnije sa sabah namazom.
Vjernicima se obraćaju istaknute ličnosti, hafizi, efendije (imami), doktori te mnogi drugi iz različitih oblasti društvenog života. Među posjetiteljima, osim gostiju iz naše zemlje, tu su također gosti iz Turske, Sirije, Njemačke itd. Osim tog dana, u njoj se obilježavaju sve mubarek noći, obavljaju šerijatska vjenjčanja, uče sure i zameću zikrovi uoči svakog ponedjeljka i petka. Stalno je otvorena za one koji žele uputiti dove, ali i za one koji žele samo razgledati.